Hiki fakalaka ki he kanotohi

tukufakaholo fakatekinikale ʻuliʻuli

Mele Siakisoni

Naʻe faʻeleʻi mo ohi hake ʻa Mele Siakisoni ʻi Hamitoni, Veisinia ʻa ia naʻa ne ʻosi ai mo e fakalangilangi maʻolunga mei he akoʻanga maʻolunga pea maʻu hono mataʻitohi BA mei he ʻinisititiuti Hamitoni (ko e ʻUnivesiti Hamitoni he taimi ni) ʻi he fika mo e saienisi fakatuʻasino ʻi he 1942. 

ʻI hono poupouʻi ia ʻe hono toʻu ʻenisinia, Kazimierz Czarnecki, naʻa ne hu ki ha polokalama ako te ne lava ai ʻo maʻu ha tuʻuaki mei he senitulu ki he ʻenisinia. Naʻe pau ke toʻo ʻe he kau akoako ʻa e fika mo e fisiki ʻi he ʻosi ʻa e ngaahi kalasi ngaue naʻe tokangaʻi ʻe he ʻUnivesiti ʻo Veisinia. Neongo ia, koeʻuhi naʻe fakahoko ʻa e ngaahi kalasi ʻi he akoʻanga maʻolunga ʻi he taimi ko ia, naʻa ne fie maʻu ha ngofua makehe mei he kolo ko Hamitoni ke kau fakataha mo hono toʻu hinehina ʻi he loki ako. Naʻe ʻikai ha taha ke ilifia ʻi he fehangahangai mo ha faingataʻa, ka naʻa ne kole pea maʻu ha ngofua ke ʻalu ki he ngaahi kalasi. Naʻa ne fakakakato ʻa e ngaahi kalasi, maʻu ʻa e tuʻuaki, pea ʻi he 1958 naʻa ne hoko ko e fuofua ʻenisinia fefine ʻa e NASA-ʻAmelika. 

ʻI heʻene hoko ko ha komipiuta ʻoku ʻi ai e konga ʻo e feituʻu fakahihifo ʻo e Hihifo, naʻa ne ngaue ai mo e matangi tunnels mo e ngaahi fakatotolo ki he puna vakapuna. Ko hono fatongia mo ʻene tokoni ke toʻo ʻa e fakamatala mahuʻinga mei he ngaahi fakatotolo ʻahiʻahi mo e ngaahi sivi ʻo e puna, fakamatala ʻoku kei fakaʻaongaʻi he ʻaho ni. Naʻa ne toe feinga foki ke tokoniʻi e kau fafine kehe ke nau fakalakalaka ʻi heʻenau ngaue maʻuʻanga moʻui, ʻo fakatatau ki he piokalafi, ʻaki ʻene faleʻi kinautolu ʻi he ngaahi faingamalie fakaako ke tulifua ki ai. 

Naʻa ne malolo mei Lengili ʻi he 1985. Naʻe kau ʻi heʻene ngaahi fakalangilangi lahi ha pale lavameʻa ʻo e kulupu ʻApolo, pea naʻe ui ia ko e tokotaha ngaue tokoni ʻa Lengili ʻo e taʻu ʻi he 1976. Naʻa ne hoko ko e Chairperson ki he taha ʻo e ngaahi tuʻuaki fakataʻu ʻo e senitaa, ko ha taki Sikauti ʻi ha taʻu ʻe tolungofulu tupu, pea ko ha memipa ʻo e kautaha fakatekinikale fakafonua.

Fetuʻutaki Mai Kiate Kimautolu

Ongoʻi tauʻataina ke fetuʻutaki mai kiate kimautolu mo ha ngaahi fehuʻi pe meʻa ʻoku ke hohaʻa ki ai fekauʻaki mo e ngaahi kalasi, Tuʻunga Ki ʻOlunga, ngaahi hoa ngaue, ngaue tokoni, ngaahi foaki, pe ha faʻahinga meʻa fakalukufua pe! ʻE foki atu ʻemau timí kiate koe he vave tahá.